Poresko savetovanje

poresko savetovanje

Poresko savetovanje predstavlja oblast koja nije zavređivala puno pažnje u poslovnoj kulturi Srbije. Razlozi za to su i sistemski, jer većina fizičkih lica i ne obraća pažnju na poreze nego poslodavac obračunava i plaća poreze i doprinose na zaradu. Čak ni privreda nije obraćala dovoljno pažnje na kvalitetan savet koji može uštedeti na porezima, sve u skladu sa zakonom. Međutim, u Srbiji se sve više propisuju poreski podsticaji i poreske olakšice za preduzetnike i druge, a sa time se pojavila i potreba za implementacijom takvih poreskih olakšica, tj. savetovanjem u primeni tih propisa.

Za strane investitore, najčešće je važno postojanje ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa državom iz koje dolazi ili gde se investitoru nalazi holding kompanija.

Osnivač advokatske kancelarije Stefan Pekić je sertifikovani poreski savetnik od strane Privredne komore Srbije, te kao advokat podiže poresko savetovanje na novi nivo. Poreski propisi iziskuju sveobuhvatno tumačenje propisa Republike Srbije, te vrlo često koordinirani rad advokata i računovođa.

Ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja

Republika Srbija ima 63 ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja (UIDO) koji su trenutno na snazi, a još nekoliko ugovora su u procesu pregovora ili čekaju stupanje na snagu. Ovi UIDO su potpisani sa svim zemljama EU (osim sa Portugalijom o čemu se pregovara), Kanadom, Švajcarskom, Ruskom Federacijom, Belorusijom, Izraelom, UAE, Kinom, uključujući Hong Kong, Japan, Južnu Koreju, Norvešku, Tursku, Singapur i mnogim drugim državama. Svaki ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja predstavlja međunarodno poresko pravo, a ovi ugovori se kao i drugi izvori međunarodnog prava najčešće zaključuju između država. Dvostruko oporezivanje predstavlja situaciju u kojoj dve države, zemlja rezidentstva lica (gde obveznik živi) i zemlja izvora prihoda (gde je obveznik stekao pravo na prihod), obe pretenduju da oporezuju isti prihod. Ako bi obe države zaista i razrezale porez nastalo bi dvostruko oporezivanje. Da se to ne bi događalo, države zaključuju ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.

Zemlje sa kojima Srbija ima ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja

Kompletan spisak zemalja, kao i tekst svakog ugovora, se može pronaći na sajtu Ministarstva finansija: https://mfin.gov.rs/propisi/ugovori-o-izbegavanju-dvostrukog-oporezivanja.

Ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD (Amerikom)

Ekonomski najvažnija država sa kojom Srbija nije zaključila ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja je Amerika, tj. Sjedinjene Američke Države. Razlozi za to su poznati nadležnim organima Republike Srbije i SAD.

Jedan od najspecifičnijih je ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja koji je potpisala Nemačka sa SFRJ a čiju primenu je preuzela Republika Srbija. Ovaj ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja je specifičan jer sadrži jedan član više nego svi drugi ugovori o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Svu ugovori generalno imaju istu sistematiku jer su pregovarani uzimajući u obzir obrazac OEBS-a. Jedino su Nemačka i SFRJ dodale jedan član tokom svojih pregovora. Ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja između koje su ratifikovale, sada Srbija, i Nemačka predstavlja bitan izvor prava u obe države zbog činjenice da veliki broj naših građana živi i radi u Nemačkoj kao i da je Nemačka jedan od najvećih, ako ne i najveći trgovinski partner Srbije sa velikim iznosima ulaganja. Ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja služi da i Nemačka i Srbija zaštite svoje rezidente a posebno je značajan za navedene grupe lica.

Poreski podsticaji kod poreza na dobit

Republika Srbija je zainteresovana da privuče tehnološke kompanije u Srbiju, kao i da stimuliše kreativnost građana Srbije u kreiranju tehnologije. Ti napori se najpre ogledaju u uvođenju poreskih podsticaja i efektivnom smanjenju poreza na dobit pravnih lica, posebno onih koja se bave istraživanjem i razvojem (Eng. R&D) i koja ustupaju pravo korišćenja intelektualne svojine drugim pravnim i fizičkim licima. Ovo drugo se u inostranstvu naziva IP box. IP box je poreski podsticaj koji omogućava da se prihodi od ustupanja prava korišćenja intelektualne svojine (najpre patent i autorsko delo, što uključuje i softver) oporezuju umanjeno za 80% u odnosu na druge prihode čime se opšta poreska stopa efektivno snižava sa 15% na 3%, kada su u pitanju ovi kvalifikovani prihodi. Ovaj poreski podsticaj je dobio naziv IP box jer IP predstavlja skraćenicu za intelektualnu svojinu (Eng. Intellectual property), a ovi prihodi se iskazuju u odvojenoj koloni ili rubrici (eng. Box) u poslovnim knjigama. Navedeni poreski podsticaj je stvoren za kompanije koje su razvili softver kao uslugu (Eng. SaaS), te ostvaruju prihode ustupajući pravo na korišćenje tog softvera.

Poreske olakšice za preduzetnike i pravna lica

Preduzetnici kao i pravna lica ostvaruju pravo na poreske olakšice pod uslovima propisanim zakonom, najpre Zakonom o porezu na dohodak građana. Na primer, članom 21g Zakona o porezu na dohodak građana se propisuje poreska olakšica za zarade u pogledu zapošljavanja lica sa invaliditetom. No, drugim članovima su propisane i druge poreske olakšice koje se odnose na zarade lica bez invaliditeta.

Poreska olakšica za zarade

Ova poreska olakšica se deli na nekoliko različitih poreskih olakšica koje propisuje Zakon o porezu na dohodak građana i Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Ovde ćemo pomenuti neke od njih.

  • Poreske olakšice za novozaposlene (zapošljavanje novih radnika)

Zakon o porezu na dohodak građana i to članovi od 21v do 21i regulišu poreske olakšice za novozaposlene, tj. za njihove zarade. Poreska uprava, kao i cela državna uprava Republike Srbije, su zainteresovani za punu primenu ove poreske olakšice za novozaposlene, ali i svih drugih poreskih olakšica i podsticaja koji su propisani zakonima.

Više navedenih članova propisuju razne poreske olakšice za novozaposlene kojim se omogućava da zarade tih zaposlenih budu opterećene nižim iznosom poreza i doprinosa. Krajnji cilj države i privrede je smanjena poreska obaveza, radi većeg zapošljavanja, jer svaki od ovih članova zakona propisuje nešto drugačiji model olakšica za zarade. Na primer, poreska olakšica za zarade iz člana 21d se odnosi na zapošljavanje novih radnika od strane poslodavca koji je mikro ili malo pravno lice ili preduzetnik, čak se odnosi i na paušalce, dok druge olakšice mogu da koriste i drugi poslodavci.

  • Poreske olakšice za zapošljavanje novonastanjenih lica (npr. stranaca i povratnika)

Poreske olakšice za novonastanjenog obveznika, na primer stranca ili povratnika iz inostranstva su propisane u članu u 15v Zakona o porezu na dohodak građana. Ove poreske olakšice se ogledaju u smanjenju osnovice za oporezivanje zarade lica koja je došlo u Srbiju posle trajnog boravka u inostranstvu. Ovaj član propisuje uslove pod kojima se neko lice smatra novonastanjenim obveznikom. Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje propisuje i koji doprinosi se umanjuju po istom ovom osnovu.

Porez na dodatu vrednost (PDV)

Porez na dodatu vrednost je najspecifičniji poreski oblik. Umnogome je izjednačen sa regulativom EU koja se odnosi na PDV. Najčešće pitanje koje se pojavljuje kod PDV je mesto prometa usluga, jer od mesta prometa zavisi i jurisdikcija u kojoj će PDV biti primenjiv. Generalno, teme iz oblasti primene PDV su često pravne i zahtevaju tumačenje prava (Zakona o PDV i Pravilnika o PDV) pa je nužno uključiti i advokata, kao poreskog savetnika, u analizu propisa, posebno jer PDV predstavlja poreski oblik koji neposredno utiče na cenu roba i usluga.

Poresko savetovanje

Advokatska kancelarija Pekić pruža pravnu pomoć na teritoriji naših najvećih gradova – Novi Sad i Beograd – ali i drugih gradova u kojima je preduzetnicima i pravnim licima potrebno poresko savetovanje. Ukoliko Vam je potreban advokat za poresko savetovanje, ukoliko imate konkretno pitanje vezano za poresko pravo ili želite da iskoristite poreske podsticaje i poreske olakšice za preduzetnike i pravna lica, da zakonito manje platite porez ili želite da saznate cenu na ime pravne pomoći koju pruža naša advokatska kancelarija, pišite nam na [email protected], na Linkedin ili popunite kontakt formu na sajtu.